Danas su nam jagode dostupnije nego ikada – na policama trgovina ima ih gotovo tijekom cijele godine. No ipak se i dalje isplati uzgoj ovoga ukusnog voća u vlastitom vrtu jer samo tako možemo uživati u sortama koje su uzgojene radi arome, a ne kako bi dulje izdržale prijevoz. Osim toga, punu aromu jagoda ionako je moguće dobiti samo od plodova ubranih u optimalnoj zrelosti, jer nakon što ih uberemo, jagode prestaju dozrijevati. Berba jagoda lako se može produljiti na nekoliko tjedana ako posadimo različite sorte ranog, srednjeg i kasnog dozrijevanja.
Postoje dva osnovna tipa jagoda: prvi tip su jednorodne jagode, a drugi – jagode mjesečarke, koje kontinuirano cvjetaju i daju plodove od svibnja do jeseni. Tradicionalna francuska sorta mjesečarke ‘Mara des Bois’ jedna je od najaromatičnijih, a sorta ‘Rimona’ ima krupne plodove. Neumorne mjesečarke, osim na gredicama, odlično uspijevaju i u žardinijerama i visećim košarama.
Uzgoj različitih sorti, osim produljenja sezone, donosi i još jednu drugu prednost – bolje oprašivanje! Iako su svi novi kultivari jagoda samooplodni, prisutnost druge sorte poboljšava kvalitetu i brojnost plodova. Loše oprašivanje osnovni je razlog što, umjesto punih, lijepo oblikovanih plodova, neke jagode daju samo sitne, deformirane plodiće.
Kvalitetne sadnice jagoda posađene do sredine svibnja dat će prve plodove šest do osam tjedana kasnije, ali berba neće biti obilna kao u slučaju ljetne sadnje – od kraja srpnja do kraja kolovoza. Iako na prve plodove morate čekati do sljedeće sezone, berba će tada zasigurno biti bogata. Novi nasad jagoda ne sadite na gredicu gdje ste ih već sadili prije manje od tri do četiri godine: poštovanjem plodoreda smanjuje se rizik od razvoja tipičnih bolesti koje ih napadaju. Jednorodne jagode treba prihraniti dvaput u sezoni: prvi put tri tjedna poslije sadnje, a drugi put u kasno ljeto, kad se zameću pupovi za sljedeću godinu, ako ste ih posadili u kasno proljeće. Za prihranu je prikladan zreli kompost, mljevena rožina ili kupovno organsko gnojivo za bobičasto voće. Jagode mjesečarke u loncima i žardinijerama imaju veće potrebe za hranjivima koje se pokrivaju tekućim gnojivom: dvaput na mjesec prilikom zalijevanja dodajte jednu trećinu količine tekućega gnojiva koja se na pakiranju preporučuje za prihranu balkonskog cvijeća. Nemojte pretjerati s gnojidbom jer tada jagode razvijaju više zelene mase i slabije cvjetaju.
Brojni vitamini u divnim crvenim plodovima
Zrele jagode bilo bi idealno pojesti isti dan nakon berbe jer plodovo meso brzo gubi okus i čvrstoću i nije prikladan za dugo čuvanje. Jagoda je mekana i stoga osjetljiva na gnječenje, brzo se kvari pa je u hladnjaku ne bi trebalo čuvati dulje od dan-dva. Crveni plodovi sadrže kalij, vitamine i željezo, a djeluju diuretski (tj. potiču izlučivanje mokraće) i detoksikacijski. Jagode se mogu čuvati deset do dvanaest mjeseci u obliku zamrznute pjenice (mousse). Prije konzumacije jagode treba kratko potopiti u hladnoj vodi da se operu, a tek nakon pranja odrezati peteljku i vjenčić listova.
Recepti s jagodama
