Dvornici su među trajnicama dugo bili podcijenjena i zanemarena skupina. Zato je krajnje vrijeme da se ovim nezahtjevnim, a ipak toliko atraktivnim trajnicama posveti pažnja koju zaslužuju. Upoznajte raznoliki svijet dvornika!
Jedna od najboljih vrsta za uzgoj u vrtovima svakako je Bistorta amplexicaulis (syn. Polygonum amplexicaule). Gusto, pravilno raspoređeno lišće niče već u rano proljeće i uvijek preduhitri korove. Puževi ga zaobilaze tako da je zaštićeno i u tom pogledu. Između srpnja i listopada razvijaju se elegantni, vitki cvatovi koji lijepo izgledaju u kombinaciji s jesenskim šumaricama, zvjezdanima i kozlačicom (Thalictrum). Općenito, ova je biljka poprilično nezahtjevna te jednako dobro uspijeva na sušim i vlažnijim tlima, odnosno na suncu i u polusjeni. To su idealni preduvjeti za gredicu u polusjeni uz stabla i grmove.
Jednako je nezahtjevan i livadni dvornik (Bistorta officinalis, syn. Polygonum bistorta) koji se na hranjivim, vlažnim tlima razvija u izdržljivu i dugovječnu biljku. Njegovi čvrsti cvatovi ljeti vrlo lijepo izgledaju u društvu livadne ili sibirske perunike (Iris sibirica). Livadni dvornik polako se širi vriježama a da pritom nikada ne postaje invazivan. Isto vrijedi i za vrstu Polygonum affine.
Persicaria polymorpha ‘Johanniswolke’ (syn. Polygonum polymorphum) neobičan je, ali popularan kultivar dvornika. Do kraja svibnja ova biljka raste polako da bi potom brzo razvila stabljike visoke i do dva metra s bijelim metličastim cvatovima na vrhu. Zbog svoje impresivne veličine, ova se biljka često sadi pojedinačno, ali efektna je i u skupini kao atraktivna pozadina.
Himalajski dvornik (Persicaria capitata, syn. Polygonum capitatum) i orijentalni dvornik (Persicaria orientalis, syn. Polygonum orientale) vrste su kraćega životnog vijeka. Ostavite li netaknute tobolce sa sjemenom, one će se same rasijati i popuniti praznine. Persicaria filiformis i Persicaria microcephala osjetljivije su na hladnoću, ali uspješno prezimljuju pokrivene lišćem i granjem.
