Početak cvatnje makova impresivna je predstava koja se svakoga proljeća iznova ponavlja. Prvo se pojavljuju krupni, ovalni pupoljci, blago nagnuti na stapci, kao da se klanjaju publici. Ubrzo se srebrnozelena, dlačicama prekrivena ovojnica pupa lagano otvori kako bi nam otkrila boju latica, da bi se na kraju pupoljak posve otvorio, raširio svoje nježne latice ljupko poput leptirovih krila, a stapka se sasvim uspravila.
U prirodi se ovaj postupak tijekom mjeseca svibnja ponavlja na tisuće puta uz rubove polja i voćnjaka, na suhim livadama i željezničkim nasipima, gdje susrećemo jednogodišnji mak turčinak (Papaver rhoeas) koji će vam, pogledate li ga izbliza, pokazati svoje krhke, tanane latice, nježne poput svile. Mak turčinak lijepo izgleda u prirodnim i tradicijskim vrtovima u kojima rastu većinom samonikle biljke. Idealan je kao sastavni dio cvjetnih livada i šarenih gredica s jednoljetnicama.
Sjeme maka turčinka često se prodaje u mješavinama poljskog cvijeća, a jednako su zastupljene i jarkocrvena divlja vrsta, kao i brojne kultivirane sorte poput bijelog jednogodišnjeg maka ‘Cabrita’. Osim jednostrukih, postoje i sorte s dvostrukim cvjetovima. Mak turčinak sije se direktno na gredicu tijekom travnja, i to na sunčane položaje s rahlim i propusnim, ali i dovoljno hranjivim tlom. Kad sijanci malo narastu, preporučuje se prorijediti ih na razmak od dvadesetak centimetara kako bi se pojedine biljke mogle slobodno razvijati. Cvatnja slijedi već nekoliko tjedana nakon nicanja, tijekom svibnja i lipnja.
Višegodišnji orijentalni mak (Papaver orientale) zasigurno je jedna od najljepših vrsta u ovom rodu. Njegovi predivni cvjetovi mogu imati promjer i do 15 cm, a stabljika može narasti do jedan metar u visinu. Osim cvjetova, atraktivno izgledaju i tobolci sa sjemenom koji u središtu glavice nose razbarušeni vjenčić prašnika. Pojava tobolaca malo produljuje kratku sezonu cvatnje makova, koja traje samo nekoliko tjedana u svibnju i lipnju.
Nadzemni dijelovi višegodišnjeg maka venu ubrzo nakon cvatnje, a biljka se tada povlači pod zemlju, ostavljajući prazninu na gredici. To se često smatra nedostatkom ove lijepe trajnice, no to ne mora biti tako: uz dobro planiranje ta se osobina može pokazati vrlo praktičnom. Tako gredica gotovo sama od sebe mijenja karakter s godišnjim dobima, a višegodišnji mak, koji je u kasno proljeće krasio središte gredice, sada se diskretno povlači prepuštajući scenu ljetnim cvjetnicama, kao što su helenij (Helenium) i ivančica (Leucanthemum), koje nastavljaju cvjetnu štafetu početkom srpnja. A ujesen, kad većina ostalih trajnica vene i nestaje, višegodišnji orijentalni mak iznenađuje nas mladim zelenim listovima koji traju cijelu zimu.
Helenij
Paleta boja u asortimanu višegodišnjeg maka vrlo je široka i kreće se od bijele, preko žute, narančaste i crvene sve do nježnih ružičastih i tamnih grimiznih nijansi. Dva ekstrema čine sorta ‘Perry’s White’ čiste, snježnobijele boje i tamnogrimiznocrvena sorta ‘Patty’s Plum’.
Patty’s Plum
Postoje i lijepe varijacije u obliku cvijeta među sortama: ‘Karine’ ima cvijet u obliku otvorene zdjelice s gotovo glatkim laticama, dok ‘Aglaja’ i ‘Helen Elisabeth’ imaju valovite latice. Kod dvobojne sorte ‘Lambada’ latice su naizmjenično presavijene. Osobita su atrakcija kultivari nazubljenih rubova, kao što je ‘Prinz Eugen’. ‘Kleine Tänzerin’, ‘Samba’ i ‘Prinz Eugen’ imaju čvrste stabljike pa ne saginju glavice ni nakon obilnih kiša. Većini ostalih sorti potreban je potporni kolčić kako bi ostale uspravne. Veliko mnoštvo različitih sorti odavno je privuklo i pozornost sakupljača.
Na sreću, iako je visoka biljka, višegodišnji mak ne treba puno prostora, tako da se različite sorte mogu lako kombinirati na jednoj gredici. Između biljaka dovoljan je razmak od tridesetak centimetara. Papaver orientale vrlo se lako sam rasijava, no ta njegova osobina može biti i dvosjekli mač. S jedne strane, on brzo i lako kolonizira praznine na gredicama oduzimajući životni prostor. No, to isto tako znači da se različite sorte lako križaju, a sijanci nastali nekontroliranim križanjem katkad se vrlo razlikuju od svojih roditelja. Želite li izbjeći rasijavanje, pravodobno nakon cvatnje odrežite ocvale cvjetove, prije nego što sjeme stigne dozreti. Uz to, ne stvarajući sjeme, biljka čuva snagu i živi dulje.
Islandski mak (Papaver nudicaule) alternativa je višegodišnjem orijentalnom maku, a odlikuje se skromnim potrebama i duljom cvatnjom. Potječe iz sjeverne Europe, gdje uspijeva na škrtim, pjeskovitim, propusnim tlima. Najvažnija mu je propusnost tla. Jarka žuto-narančasta boja latica prepoznatljivo je obilježje divljega islandskog maka koji cvjeta između lipnja i rujna. Kultivari, pak, nose i cvjetove pastelnih boja, odnosno čistih žutih i crvenih nijansi. Sorte višeg rasta (40 do 60 cm) odlično popunjavaju praznine u cvjetnjacima na suncu, dok se niže sorte (20 do 30 cm) izvrsno uklapaju u kamenjare, šljunčane gredice i lonce. Islandski mak je trajnica kratkoga vijeka koja često ne preživi zimu, ali se zato sam rasijava te se sljedeće godine ponovno pojavljuje na istome mjestu.
Sjetva se obavlja direktno na gredicu u rano proljeće, dok tlo još nije presuho ni pretoplo. Sjeme u svježem i vlažnom tlu brzo klija, a cvatnju možete očekivati potkraj ljeta i ujesen. Islandski makovi u lončićima procvatu već u lipnju pa su praktični ako odmah želite cvatnju. Sadnice možete direktno saditi na gredicu.
Mak je od drevnih vremena čovjekov vjerni pratitelj i rabi se u brojne svrhe, od kulinarskih do medicinskih. Sjemenke maka su jestive i dodaju se kolačima i pecivima, a u novije se vrijeme i prerađuju u jestivo ulje. Latice maka koriste se za dobivanje crvene boje. Makovi sadrže alkaloide koji se odavna koriste u medicini.
Primjerice, od opijumskog maka (Papaver somniferum) dobiva se opijum, a od njega morfij – najsnažniji lijek protiv bolova. Zanimljivo je da mak turčinak ne sadrži alkaloid morfin pa ne izaziva ovisnost.
A tu su onda i sve one delicije od maka… 🙂
Savijača s makom
500 g brašna
200 ml mlijeka
1 svježi pekarski kvasac
1 žličica šećera
1 žlica brašna
1 jaje
4 žlice šećera
¼ paketića margarina
500 g maka
grožđice natopljene u rumu
Pola kilograma brašna umijesite s 200 ml mlijeka u kojem ste prethodno razmutili kvasac, žličicu šećera i malo brašna. Kada tijesto dobro umijesite, stavite ga na toplo na oko sat vremena dok se volumen ne udvostruči. Zatim dodajte jaje, 4 žlice šećera i margarin. Premijesite ga pa ga ponovno stavite na toplo da naraste.
Zatim razvaljajte pa pospite makom, šećerom i grožđicama. Zarolajte, premažite jajem i uljem i pecite u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva oko 40 minuta.
Kada se kolač ohladi, pospite ga šećerom u prahu pomiješnim s vanilin-šećerom.
Torta s makom
225 g omekšalog maslaca
225 g šećera
3 jaja
150 ml mlijeka
225 g brašna (self-raising)
1 i pol žličica praška za pecivo
korica od 2 limuna
30 g mljevenog maka
Glazura:
150 g šećera u prahu
sok od 1 i pol limuna
zrna šipka za dekoraciju
Okrugli kalup za torte premažite maslacem i obložite papirom za pečenje.
Pjenasto izmiksajte maslac i šećer pa umiksavajte jaja jedno po jedno. Dodajte mak i koricu limuna.
Prebacite smjesu u kalup i pecite 40-45 minuta.
Kada se ohladi, prelijte mješavinom šećera u prahu i soka od limuna te pospite svježim šipkom.
265 g brašna
1 žlica mljevenog maka
1 prašak za pecivo
115 g maslaca
265 g šećera
sok i fino naribana korica od 3 limuna
3 jaja
60 ml mlijeka
Glazura:
130 g šećera u prahu
2 žlice soka od limuna
žlica kandiranih korica limuna ili naranče
Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva. Četvrtasti kalup za kruh premažite maslacem i obložite papirom za pečenje tako da još malo viri sa strane.
U većoj posudi pomiješajte brašno, mak i prašak za pecivo.
U drugoj posudi izmiksajte maslac sa šećerom i koricom od limuna. Dodajte jaja pa miksajte dok ne nastane glatka krema. Umiješajte suhe sastojke te sok od limuna i mlijeko. Ulijte u kalup.
Pecite oko sat vremena. Ostavite da se ohladi.
U međuvremenu, dobro izmiješajte šećer u prahu sa sokom od limuna, dodajte kandiranu koricu pa prelijte po kolaču.
85 g rastopljenog maslaca
1 jaje
50 g šećera
50 g smeđeg šećera
180 g kiselog vrhnja
180 g brašna
¾ žličice praška za pecivo
¾ žličice sode bicarbone
prstohvat soli
mljeveni cimet
2 žlice sjemenki maka
400 g očišćenih šljiva
Zagrijte pećnicu na 190 stupnjeva. Zagrijavajte maslac na laganoj vatri dok ne dobije lagano smeđu boju. Ostavite da se ohladi.
U velikoj posudi izmiksajte šećer s jajem pa umiješajte rastopljeni maslac, a zatim i kiselo vrhnje.
U drugoj posudi pomiješajte preostale suhe sastojke pa ih lagano umiješajte u mokre. Šljive nasjeckajte i umiješajte u smjesu. Ulijte tijesto u kalupe za muffine.
Pecite u pećnici 15-ak minuta, izvadite pa ostavite da se ohlade na rešetki.
